Odjel za arheologiju jedan je od najstarijih na Sveučilištu, a začetak mu se povezuje s pokretanjem studija arheologije 1956. godine. Bogatstvo arheoloških nalazišta u neposrednom okruženju razlog je duge tradicije arheoloških istraživanja u Zadru te stručnog i znanstvenog pristupa u definiranju, shvaćanju i očuvanju informacija zapisanih u kulturnom krajoliku. U skladu s tim, cilj je Odjela obrazovati kadar koji će uspješno odgovoriti na postavljene zahtjeve i na ispravan način valorizirati vrijednost arheološke baštine u svakodnevici.

Jeste li znali?

• Velik broj priznatih stručnjaka svoje je obrazovanje ili znanstveni put vezao uz Odjel. Tek neka od uglednih imena su akademik Mate Suić, akademik Ivo Petricioli, akademik Nenad Cambi, dr. sc. Julijan Medini, dr. sc. Branimir Gabričević, dr. sc. Janko Belošević, dr. sc. Šime Batović, dr. sc. Zdenko Brusić, dr. sc. Boško Marijan, dr. sc. Sineva Kukoč, dr. sc. Brunislav Marijanović itd.
• Kroz brojna istraživanja arheoloških lokaliteta, poput pećine Vlakna s ostatcima paleolitičkog čovjeka, neolitičkog naselja Crnog vrila, potopljenog brončanodobnog naselja Ričula, željeznodobnih gradinskih naselja u Nadinu i Kopili, rimskog vojnog logora u Burnumu, ranog kršćanskog središta u Podvršju, templarske crkve u Pakoštanima (Crkvina) ili pak kasnosrednjovjekovnog brodoloma kod Gnalića, djelatnici Odjela ostvarili su niz međunarodno relevantnih projekata.
• Djelatnici Odjela dali su obol i muzeološkoj djelatnosti aktivnim sudjelovanjem u postavljanju stalnih postava Arheološke zbirke Burnum u Puljanima, Muzeju franjevačkog samostana svetog Ante na Humcu u Ljubuškom (BiH), ali i izložbama u muzejima u Zadru, Ninu, Drnišu, Šibeniku, Dubrovniku, Vukovaru itd.
• Jedinstveni i neprocjenjivi arheološki nalazi ili inovativni pristupi njihovoj analizi omogućili su djelatnicima, ali i studentima Odjela objave u visoko rangiranim međunarodnim znanstvenim publikacijama poput Nature – Scientific Reports, Antiquity Gallery, Quaternary international, Journal of archaeological method and theory, Journal of Field Archaeology ili pak Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America.
• Projekt otkrivanja ljudskih ostataka iz daleke prošlosti uz pomoć posebno dresiranih pasa, nastao u suradnji s centrom S.PAS, doveo je Odjel za arheologiju u fokus najvažnijih svjetskih medija.
• Od 2007. godine Odjel za arheologiju izdaje znanstveni časopis Archaeologia Adriatica, koji je 2020. godine dosegnuo najvišu A1 kategoriju.

Odjel za arheologiju broji dvadeset i pet članova, većinom uključenih u nastavu. Spoj iskustva i mladosti jamči ispreplitanje tradicionalnih pristupa, tehnologije i inovativnih rješenja u nastavi i u stručnom i znanstvenom radu.

Arheologiju na Sveučilištu u Zadru trenutno je moguće studirati kao jednopredmetni ili dvopredmetni preddiplomski studij, jednopredmetni diplomski studij, odnosno kao poslijediplomski studij. Na svim razinama studij je utemeljen na suvremenim spoznajama s područja arheologije s posebno naglašenim interdisciplinarnim pristupom u svrhu zaštite, istraživanja i očuvanja cjelokupne kulturne baštine.

• Osim pohađanja teorijske nastave, studenti arheologije često organizirano posjećuju muzeje i arheološka nalazišta, borave na stručnim ekskurzijama u zemlji i inozemstvu, a kroz arheološka iskopavanja sudjeluju i u istraživačkom radu Odjela.
• Na svim godinama studija studenti pod vodstvom nastavnika s Odjela sudjeluju u 14-dnevnoj stručnoj praksi na biranim arheološkim lokalitetima.
• Odjel za arheologiju kroz programe ERASMUS+ ili CEEPUS ostvaruje suradnju s brojnim znanstvenim ustanovama iz cijelog svijeta. Zahvaljujući tomu, velik je broj studenata imao prilike boraviti na nekoj od partnerskih institucija, ali je također velik broj inozemnih studenata pohađao dio svoje nastave na Odjelu za arheologiju u Zadru.
• Odjel za arheologiju potiče i podupire samostalne inicijative svojih studenata, primjerice izdavanje studentskog časopisa Serilia, već afirmiranu manifestaciju Antički dani ili pak pojedine istraživačke projekte.

Preddiplomski sveučilišni studij arheologije izvodi se kroz šest semestara pri čemu se stječe 180 (jednopredmetni) ili 90 (dvopredmetni) ECTS bodova kao i stručni naziv prvostupnik (baccalaureus) arheologije. Uvjet za upis je završena četverogodišnja srednja škola te uspješno položena državna matura. Na ovoj razini studija studenti stječu temeljno znanje iz različitih grana arheologije i pomoćnih disciplina te ovladavaju tehnologijom i tehnikama terenskog rada.

Završetkom preddiplomskog studija arheologije, ali i drugih komplementarnih studija dobiva se mogućnost upisa diplomskog sveučilišnog studija arheologije. Studij se izvodi kroz četiri semestra pri čemu se stječe 120 ECTS bodova kao i stručni naziv magistar arheologije. Na diplomskom studiju arheologije studenti razvijaju specijalističko znanje iz raznih disciplina arheologije (prapovijesna, antička, srednjovjekovna i novovjekovna, podvodna arheologija) te u potpunosti ovladavaju metodologijom znanstvenog rada i arheoloških istraživanja. Time diplomirani magistri arheologije postaju kompetentni za suradničko ili samostalno osmišljavanje arheološkog djelovanja u radu znanstvenih, muzejskih, kulturnih i sličnih institucija.

Odjel za arheologiju posebno je ponosan što su pojedini bivši i aktualni profesori odigrali važnu ulogu u uvođenju, afirmiranju i razvoju podvodne arheologije kao posebne arheološke discipline. Stoga je uz shvaćanje uloge Jadrana u povijesti našeg prostora logično da nam je podvodna arheologija veliki adut u obrazovnoj i istraživačkoj promociji.

Jedna od posebnosti Odjela je i arheološka zbirka. Arheološka istraživanja iznjedrila su mnoštvo nalaza od rane prapovijesti do recentnih razdoblja, od kojih je dio danas prezentiran u izložbenom prostoru Odjela za arheologiju s ciljem da se studenti, ali i drugi posjetitelji Sveučilišta i šira javnost upoznaju s radom Odjela i bogatom arheološkom građom koja svjedoči o povijesti ovih prostora. Formiranjem arheološke studijske zbirke započet je trend širenja osnovne djelatnosti Odjela s ciljem unaprjeđenja znanstvenih, stručnih i nastavnih procesa, ali i promicanja studija i arheologije općenito sudjelovanjem u različitim programima popularizacije, od Noći muzeja do Festivala znanosti.